Prijava
Korisničko ime

Lozinka



Niste još naš član?
Registrirajte se, besplatno je!

Izgubili ste lozinku?
Nema problema, zatražite novu.
Članovi Online
CroGuppy< 5 mins
Laki98303:23:29
pierre04:12:22
ZoranC04:14:06
Werther04:43:47
MEMO08:13:48
calejopa09:00:40
carreras11:35:35
mojo12:58:40
Grale13:46:09

Registriranih: 767
Najnoviji: velja34
Google Translate
Galerija
Odabrani Članci
Filtracija i protok biljnih...
Intervju s Oliverom Knottom
Interview with Oliver Knott
HAS Contest 2013
Intervju sa Grégoire Wolins...
HAS na Facebooku
Posjetite
MojBiljniAkvarijum
Aquascaping World
Creative Aquascaping Union
Akvaristi.net
Aquanubis
Aqua Journal
IAPLC natjecanje
AGA natjecanje
Kategorija
Članci Početna » CO2 » CO2 u biljnoj akvaristici
CO2 u biljnoj akvaristici

Ugljikov dioksid (CO2) je plin bez boje i mirisa koji nastaje sagorijevanjem fosilnih goriva te je jedan od stakleničkih plinova. Kako je u akvaristici dodavanje CO2 postalo nezaobilaznim alatom u kreiranju prekrasnih biljnih akvarija, ovim tekstom ćemo na svima razumljiv način objasniti njegovu primjenu u uzgoju akvarijskog bilja.




Zašto je potrebno dodavati CO2 u biljni akvarij?

Dovoljno je sjetiti se procesa fotosinteze i sve će biti jasno. Kada vodenim biljkama omogućimo svjetlost one počinju proces fotosinteze. Koristeći kao pogonsku energiju tu svjetlost te kao „sirovine“ vodu i CO2, biljke proizvode glukozu i kisik.

Jednadžba fotosinteze: 6CO2 + 6H2O -> C6H12O6 + 6O2

Glukoza je bogata energijom i biljke je upotrebljavaju kao gorivo za svoj rast, dok kisik, koji biljke proizvedu, omogućava ribama disanje. Od prethodno navedenih „sirovina“ potrebnih za fotosintezu, vode u akvariju imamo sasvim dovoljno, ali to nije slučaj i sa CO2.

CO2 prirodnim putem dolazi u akvarijsku vodu disanjem riba i raspadom organskog otpada pomoću bakterija. Biljke ga također proizvode noću kad svjetlo nije prisutno. Ta količina prirodnim putem stvorenog CO2 (manje od 5 mg/l), nije dostatna za dugotrajniju fotosintezu u uvjetima kakve mi imamo u biljnim akvarijima. Velik broj zasađenih biljaka, u kombinaciji sa jakim svjetlom, jako ga brzo potroši i dolazi do njegova nedostatka. Ukoliko ga mi ne dodamo i time ne potaknemo daljnju fotosintezu, naći ćemo se u velikim problemima. Biljke neće rasti kako treba, a sav višak gnojiva kojeg dodajemo u akvarij pretvorit će se u alge. Dokazano je da je u akvarijima sa jakim svjetlom nedostatan nivo CO2 i fluktuacije u njegovim količinama uzrok gotovo svih algi koje se pojavljuju u biljnim akvarijima.


Kako se CO2 dodaje u akvarij?

Iako postoje razni načini dodavanja CO2 u akvarije (tablete CO2 koje se otapaju, uređaji koji CO2 proizvode elektrolizom) mi ćemo spomenuti samo one metode koje se najčešće koriste te su postale standardna oprema svakog biljnog akvarija. To su dodavanje tekućeg i plinovitog CO2.


Tekući ugljik

Iako nije tako učinkovit za rast biljaka kao kad ga se dodaje u plinovitom obliku, tekući ugljik je svoju primjenu u biljnoj akvaristici našao ponajviše zbog svoje isplativosti (manji akvariji pogotovo), jednostavnosti primjene te zbog svog algicidnog djelovanja. Proizvodi koji se najviše koriste su Easy Carbo i Flourish Excel. Ovisno o zasađenosti akvarija dodavat ćete ih prema uputama više ili manje, a rast biljaka će biti brži 3-4 puta nego prije, bez dodavanja.



Ukoliko ga koristite za uništavanje algi, onda je najbolje i najsigurnije za živi svijet u akvariju koristiti tekući ugljik neposredno prije promjene vode. Isključite filter i potom sa špricom dodajte tekući ugljik direktno po algama. Pričekajte nakon toga 15-tak minuta te napravite veću zamjenu vode. Filter poslije zamjene vode opet uključite. Alge će postupno pobijeliti i nestati u roku nekoliko dana. Ako slučajno i ostane koja, samo ponovite postupak.


Plinoviti CO2

To je najčešći oblik dodavanja CO2 u biljne akvarije. Ubrzava rast biljaka 10-tak puta jer im pomaže iskoristiti svjetlost te se zbog toga smatra nezaobilaznim alatom u aquascapingu.




CO2 na principu kvasca i šečera

Najjeftiniji način za dodavanje CO2 u plinovitom obliku jest pomoću kvasca i šećera. Kvasac u nedostatku kisika fermentacijom pretvara šećer u CO2, koji mi zatim difuzorom otapamo u akvariju. Takav sistem možete sami napraviti prema uradi sam članku koji se nalazi na našem portalu ili možete kupiti već gotove sisteme bazirane na tom principu. Ako kupujete gotove sisteme, kad iskoristite početno pakiranje, slobodno dalje koristite već spomenuti šećer i kvasac kao gorivo, umjesto da ponovno kupujete nova pakiranja. Kod nas se mogu najčešće nabaviti gotovi CO2 sistemi od Hagena i Ferplasta.





Kod dodavanja kvasca važno je napomenuti da više dodanog kvasca znači burniju reakciju u kraćem vremenu. Laički rečeno, više kvasca znači da će iz smjese izlaziti veći broj mjehurića CO2, ali će nam smjesa, logično, kraće trajati. S manje kvasca je sve obrnuto. Reakcija nije tako burna i izlazi manji broj mjehurića CO2, ali zato smjesa duže traje.

Difuzori koji se koriste za sistem CO2 na principu šećera i kvasca su svi oni za koje ne treba prevelik pritisak za otapanje CO2. Za manje akvarije odlično mogu poslužiti tzv. ljestve (vidi gornju sliku), dok su za veće akvarije najpogodniji difuzori koji mjehuriće CO2 pretvaraju u sitnu prašinu kako bi se što bolje otopili. To se može postići popularnim Venturi difuzerima, priključivanjem CO2 na powerhead i slično.

Najveća mana ovakvog sistema dodavanja CO2 jest što je teško kontrolirati izlaz CO2. Također, kako se smjesa kvasca i šećera troši, tako opada i količina CO2 koju dodajemo u akvarij te je potrebno često mijenjati smjese kako bi imali konstantan dotok CO2.


Komprimirani CO2

Komprimirani CO2 ima dvije velike prednosti nad CO2 sistemom kvasca i šećera. Prva prednost je konstantnost dodavanja CO2 što je jedan od osnovnih preduvjeta za biljni akvarij bez algi. Druga je, naravno, vrlo lako pojačavanje i smanjivanje količine izlaza CO2.



Na slici iznad je prikazana oprema potrebna za komprimirani CO2

CO2 boca – CO2 boce se pune u punionicama na 50-70 bara. Postoje različite veličine boca, od 0,5 kg pa sve do 30kg. Prema veličini akvarija svatko će sebi odrediti veličinu boce koje će pribaviti.
CO2 regulatorski ventil - služi da se tlak na kojem su napunjene CO2 boce spusti na nizak tlak kojim ćemo mi bez problema regulirati količinu CO2.
Solenoid – služi za isključivanje CO2 po noći kad nam ne treba te za uključivanje CO2 kad nam gore svjetla. Spoji se na timer da se pali obično sat prije paljenja svjetla kako bi se postigao adekvatan nivo CO2, te se isključuje kad se gase svjetla.
Igličasti ventil – obavezan jer nije ovisan o tlaku u boci, za razliku od glavnog regulatorskog ventila. S tim ventilom namještamo izlaz CO2 u akvarij (broj mjehurića). Ukoliko ga nemamo dešava se sljedeće: kako se tlak u boci mijenja, mijenja se i količina CO2 koja se ubacuje u akvarij što može izazvati neželjene posljedice.


Pomoću brojača mjehurića vidimo koliko mjehurića u sekundi ubacujemo u akvarij.



Kod komprimiranih CO2 sistema možemo koristiti keramičke difuzore kod kojih je potreban veći tlak da probiju keramičku membranu, a ona CO2 mjehuriće pretvara u sitnu prašinu. S vremenom se na tu keramičku površinu nakupe alge koje očistimo tako da kapnemo par kapi varikine na površinu difuzora i pustimo da odstoji nekoliko minuta.



Naravno da se i svi difuzori koje smo naveli kod CO2 sistema sa šećerom i kvascem mogu bez problema koristiti sa komprimiranim sistemima.

Mana CO2 komprimiranih sistema jest u njihovoj skupoj početnoj investiciji.





Drop checker

Sad kad smo pojasnili sisteme dodavanja CO2 u akvarije, sigurno se pitate koliko CO2 dodavati u akvarij. Za to nam služi drop checker.

Idemo od početka. Prije pojave te male staklene loptice akvaristi su mjerili koncentraciju CO2 u akvarijima pomoću pH/kh tablica tako što bi izmjerili pomoću testera pH i kh vrijednosti akvarijske vode i zatim rezultate usporedili sa pH/kh tablicom iz koje bi ustanovili vrijednosti CO2 u mg/l.



Ukoliko pogledamo malo po akvarističkim forumima, zadnjih nekoliko godina često smo mogli naići na teme kako su akvaristi takvim mjerenjima dobivali vrijednosti od preko 50 mg/l, čak i preko 100 mg/l. Kako je to moguće ako svi znamo da bi optimalna vrijednost trebala biti 20-30 mg/l i da ribe ne podnose više vrijednosti (a još uvijek bi bile žive u tim akvarijima)?

Ili je pak bilo slučajeva da akvarist mjerenjima dobije rezultat kako ima dovoljnu koncentraciju CO2 u akvariju, ali ima problem sa crnom čupavom algom koja je tipični primjer nedostatka CO2 u akvariju pri jakom svjetlu. U čemu je onda problem?

Trik je u tome što se ta tablica oslanja na vrijednosti akvarijske vode u kojoj nema faktora koji utječu na pH/kh vrijednosti. A mi akvaristi pak dodajemo dosta toga što utječe na njihov odnos. Treset, panjevi, fosforna kiselina (KH2PO4) i nitrati samo su neki faktori koji utječu na sniženje i povećanje pH/kh vrijednosti akvarijske vode i tako dovode tablicu i njenu točnost u pitanje. Takvom netočnom načinu mjerenja se stalo na kraj i to drop checkerom. Idemo prvo objasniti što je to uopće i kako funkcionira.


Način rada drop checkera?

Drop checker možemo opisati kao neku vrstu malog spremnika koji stavljamo u akvarij. U njemu se nalazi voda najčešće kh=4 tvrdoće, sa dodanim pH reagensom i zrak koji sprječava da akvarijska voda dođe u kontakt sa vodom u drop checkeru.



Kad mi počnemo sa uvođenjem CO2 u akvarij, akvarijska voda u tom trenutku sadrži više CO2 nego voda u drop checkeru. Kako se drop checker nalazi u akvariju, CO2 brzo prelazi iz akvarijske vode u zračni prostor u drop checkeru, te nakon toga i u vodu (kh=4) sa pH reagensom. Ulaskom CO2 u vodu drop checkera, snižava se pH vrijednost te vode, a analogno tome pH reagens u njoj mijenja svoju boju. pH reagens će prestati mijenjati svoju bolju kad se postigne ravnoteža između molekula CO2 koje napuštaju akvarij i onih koje ulaze u akvarij.


Zašto kh=4 voda?


Voda sa određenom kh vrijednosti se koristi kako bi pH/kh tablica profunkcionirala na pravi način bez utjecaja već spomenutih iona koji utječu na vrijednosti vode. Znači mi želimo da na otopinu u drop checkeru ne utječe ništa drugo osim molekula CO2. Da bi to ostvarili koristimo destiliranu vodu koja nema nikakvih iona koji će utjecat na pH i kh vrijednosti. Njoj dodajemo sodu bikarbonu da joj dignemo kh vrijednost na željenu razinu. Obično se pravi otopina sa kh=4 vrijednošću jer većina pH reagensa pokazuje zelenu boju pri pH vrijednostima 6,5-6,6. Sad pogledajte pH/kh tablicu opet pa će vam biti sve jasno:



Pri vrijednosti vode kh=4, i pH=6,5-6,7 gdje većina pH reagensa pokazuje svijetlo zelenu boju, imat ćemo između 25-40 mg/l (ppm-a) CO2 u vodi i to je dovoljna koncentracija za rast biljaka. Ukoliko će vam otopina u drop checkeru biti žuto zelena (većina reagensa pH= 6,0) to je previše CO2 i ribe su u opasnosti. Ukoliko će biti plavo zelena (pH=7,0 i niže kod većine testera) to je premalo.

Kako napraviti kh=4 otopinu?
Dodajte 6 grama sode bikarbone u 1 litru destilirane vode. To nam daje 1 litru vode kh=200 vrijednosti. Sada uzmite 10 ml te vode i pomiješajte sa 490 ml destilirane vode i dobivate
500 ml vode sa kh=4 vrijednošću.

Kako to izgleda u praksi?
Kod promjene vode u drop checker špricom ulijete kh=4 otopinu do pola staklene kuglice drop checkera. Potom nakapate 6-7 kapi pH reagensa i lagano protresete, a otopina postaje tamno plava. Stavite drop checker u akvarij na vidljivo mjesto, na suprotnu stranu akvarija od CO2 difuzora naravno. Nakon sat vremena vidjet ćete kako se boja mijenja, a nakon 2-3 sata trebala bi biti zelena boja. Ako nije, pojačajte ili smanjite dovod CO2. Ukoliko imate problema procijeniti boju, stavite nešto bijelo iza drop checkera pa će se bolje vidjeti (magnet za staklo može poslužiti).



Gdje nabaviti drop checker?
Kod nas u dućanima je često dostupan jedino JBL CO2 tester, dok ukoliko želite stakleni možete naručiti za male novce preko interneta. pH reagens je također stvar izbora, a od ovih nama dostupnih odličnim su se pokazali Serin pH tester te JBL-ov.







Neke od fotografija preuzete sa:
http://hr.wikipedia.org
fishnplant.blogspot.com
http://www.plantedtank.net
www.ebay.com
http://www.tropica.com



Napisao lp.
Objavio lp u 16.03.2011 09:23
Komentari
Trenutno nema upisanih komentara!
Upiši Komentar
Prijavite se da bi upisali komentar.