Prijava
Korisničko ime

Lozinka



Niste još naš član?
Registrirajte se, besplatno je!

Izgubili ste lozinku?
Nema problema, zatražite novu.
Članovi Online
Tom82< 5 mins
bobi< 5 mins
Radevski< 5 mins
Aquamaniac00:31:14
biobiofizicar01:30:39
AHJAK01:45:21
zgmarkozg01:56:28
FixFox02:14:22
calejopa02:39:57
lp14:08:10

Registriranih: 779
Najnoviji: jocazemun
Google Translate
Galerija
Odabrani Članci
Aquascaping - Pojam i stilovi
Intervju sa Zoranom Gligori...
Intervju sa Justin Lawom
Intervju sa Jordi Pelegríem
Interview with Justin Law
HAS na Facebooku
Posjetite
MojBiljniAkvarijum
Aquascaping World
Creative Aquascaping Union
Akvaristi.net
Aquanubis
Aqua Journal
IAPLC natjecanje
AGA natjecanje
Kategorija
Članci Početna » Aquascaping » Hardscape u aquascapingu
Hardscape u aquascapingu

Hardscape ima jednu od najznačajnijih uloga u aquascapingu. Pod riječju hardscape se prije svega podrazumijevaju stijene i drvena masa. Ako ih koristimo, ti materijali imaju snažan utjecaj na izgled akvarija.






Drvo

U akvariju drvo služi kao temelj oko kojeg gradimo zamišljeni aquascape. Pri izboru drva za akvarij, važno je paziti da odgovara veličinom. Grane ne bi smjele biti predebele ili pretanke u odnosu na dimenzije akvarija.

Najčešće se koriste grane i korijenje koje ima zanimljiv reljef, takav materijal daje težinu budućem izgledu akvarija.




Koristiti se mogu sve vrste drva koja nisu otrovna, a prije stavljanja u akvarij drvo je potrebno obraditi. Neke vrste ispuštaju tanine koji, iako su vrlo dobri za faunu, mogu narušiti završni izgled koji želimo postići. Dio tanina možemo isprati prethodnim namakanjem u vodi na par tjedana, a ujedno takvo drvo lakše tone.


Kako ne bi bili limitirani kod slaganja postava, opremite se sa što većom količinom drvene mase. Sa više materijala imati ćete više mogućnosti, a višak uvijek možete upotrijebiti u nekom drugom akvariju. Drvo možete rezati ako je preveliko, ali dijelovi koji će se vidjeti trebaju biti lomljeni, da bi dobili na prirodnosti postava. Rezovi i neprivlačni dijelovi mogu se sakriti mahovinama, anubiasima i papratima. Grane se također mogu vezati u veće formacije koje na taj način daju dojam jedne velike cjeline. Tekstura, boja i tip drva mora se podudarati.






Kamen

Kod odabira kamena za postav važe slična pravila kao i za drvo. Ne bi se trebale miješati različite vrste kamena. Scaperi najčešće koriste kamen grublje strukture, ali ponekad se nađu akvariji koji odstupaju od tog „pravila“ sa glatkim, zaobljenim kamenjem.




Kamen ne smije mijenjati kvalitetu vode. Čak i mala količina neadekvatnog kamena ima velik utjecaj. Kamen vapnenačkog podrijetla će se otapati u akvariju i dizati tvrdoću vode, što naravno ne želimo. To lako možemo provjeriti testom sa kiselinom, ali treba imati na umu da se neke vrste kamena počnu pjeniti tek kada ga prethodno zagrebemo po površini. Najsigurnije je koristiti kamen koji je bio pod utjecajem vremenskih uvjeta. Na takvom kamenu su isprani svi topivi minerali koji bi mogli utjecati na cjelokupan akvarij. Ujedno takvo kamenje ima zanimljiviji, unikatni reljef i pridonosi prirodnosti postava, za razliku od lomljenog kamena.


Kod slaganja vrijedi isto pravilo, želite imati što veći izbor. Opremite se nešto većom količinom, kako bi opušteni i bez zamaranja složili idealan postav. Veće primjerke možete razbiti na manje komade, a manje kamenje možete zalijepiti akvarističkim silikonom u veće cjeline.







Pozicioniranje hardscapea

Osim općenitog pravila zlatnog reza, kod postavljanja hardscapea se trebamo voditi za tim da materijal prati liniju kompozicije. Drvo slažemo imajući na umu epifitske biljke koje dolaze na njega. Također moramo ostaviti mjesta za eventualnu sadnju pozadinskog bilja. Najljepše grane neka budu u fokusu.


Drvo možemo podložiti kamenjem, kako bi ga nagnuli u željeni položaj, a time ga ujedno i učvrstili. Na mjesta koja su zasjenjena granama sadimo bilje koje ne zahtijeva puno svjetlosti. Ravne grane polažemo vodoravno kako ne bi djelovale suviše neprirodno, dok sa vijugavim granama imamo više opcija.





Kamenje postavljamo prateći smjer brazda i udubina kako je najčešće i u prirodi. Veličina kamena je bitna jer prevelik kamen odvlači previše pozornosti i djeluje napadno. To možemo riješiti tako da ga ukopamo u podlogu, ili ako je premali, podmetnemo kamenje koje ćemo prekriti biljem. I na kamenje možemo saditi epifitske biljke, pogotovo ako je kamen grublje strukture. Mahovinu na primjer utrljamo u pukotine ili zalijepimo cijan-akrilatom.





Kako god odlučili složiti svoj postav, uzmite u obzir da su ovo samo neke općenite smjernice i da je najbitnije da Vi uživate u ovom prekrasnom hobiju.








Fotografije preuzete sa:

HAS intervjua
www.ukaps.org
AGA Contest




Napisala Petra Bašić "Dellete"


Objavio lp u 02.04.2012 15:13
Komentari
Trenutno nema upisanih komentara!
Upiši Komentar
Prijavite se da bi upisali komentar.