Prijava
Korisničko ime

Lozinka



Niste još naš član?
Registrirajte se, besplatno je!

Izgubili ste lozinku?
Nema problema, zatražite novu.
Članovi Online
CroGuppy< 5 mins
Laki98303:25:00
pierre04:13:53
ZoranC04:15:37
Werther04:45:18
MEMO08:15:19
calejopa09:02:11
carreras11:37:06
mojo13:00:11
Grale13:47:40

Registriranih: 767
Najnoviji: velja34
Google Translate
Galerija
Odabrani Članci
HAS Contest 2014
Interview with Norbert Sabat
Intervju sa George Farmerom
Estimative index - EI siste...
LED rasvjeta u biljnom akva...
HAS na Facebooku
Posjetite
MojBiljniAkvarijum
Aquascaping World
Creative Aquascaping Union
Akvaristi.net
Aquanubis
Aqua Journal
IAPLC natjecanje
AGA natjecanje
Kategorija
Članci Početna » Filtracija » Filtracija i protok biljnih akvarija
Filtracija i protok biljnih akvarija

Filtracija je jedan od najznačajnijih elemenata u održavanju biljnih akvarija te na nju treba obratiti posebnu pozornost. U većini slučajeva filtraciju svakog akvarija, pa tako i biljnog, vrši neka vrsta filtera. Filteri su nam potrebni kako bi ribe i biljke mogle normalno egzistirati u umjetno stvorenim ekosustavima kakve mi imamo u akvariju. Oni održavaju kvalitetu vode prikladnom za život naših stanovnika.

Na koji način to funkcionira? Ribe hranjenjem i svojim izmetom proizvode štetni amonijak koji također nastaje i truljenjem biljaka te raspadanjem ostataka hrane. U prirodi se taj amonijak razgradi bez problema zbog velike količine vode i njenog neprekidnog toka, ali problem nastaje u akvariju. U našem malom zatvorenom ekosustavu nešto drugo mora preuzeti ulogu razgradnje amonijaka. Tu na scenu stupaju filteri i cikliranje. Idemo malo detaljnije to objasniti.


Cikliranje

Cikliranje je proces u kojem sazrijeva naš akvarij, tj. u njemu se uspostavlja biološka ravnoteža. Na filtracijskim materijalima i u podlozi akvarija se nastanjuju dušikove bakterije koje vrše procese oksidacije i izmjene amonijaka u manje štetne nitrate koje biljke koriste za svoj rast.


Legenda: (1) Dodavanje hrana i nutrijenata (2) Ribe proizvode amonijak i ureu (3) Amonijak Nitrosomonas bakterije pretvaraju u nitrite (4) Nitrospira bakterije pretvaraju nitrite u nitrate, te manje štetne nitrate konzumiraju biljke (5) Isparavanje (6) Svjetlo, (7) Kisikov tok (8) Biljke proizvode kisik (9) CO2 proizvode ribe


U praksi to izgleda tako da se u prvih dva- tri tjedna od postavljanja akvarija u njega ne stavljaju živi organizmi osim biljaka jer postoji mogućnost da zbog pomanjkanja bakterija dođe do trovanja tih organizama i uginuća. Tijekom tog procesa preporučljivo je povremeno dodavati hranu za ribice u akvarij kako bi njenim raspadanjem nastale tvari koje koriste bakterije i tako ubrzali sam proces.

Postoje dva načina da bi se još dodatno taj proces ubrzao. Jedan je da se u sam filter stavi materijal iz nekog drugog akvarija koji je već zacikliran, odnosno na njemu su već naseljene dušikove bakterije te se tako ubrza cikliranje. Drugi način je da se u podlogu prilikom postavljanja akvarija dodaju posebni preparati koji sadrže kulturu bakterija te tako pospješuju njihovo stvaranje.



Valja napomenuti da u procesu cikliranja često može doći do pojave takozvane „mliječne vode“ kada voda u akvariju postane bjelkasta. Razlog je nagli pomor bakterija koje plutaju u akvariju. Smatra se normalnom pojavom pri kasnijim fazama cikliranja i u tom je slučaju najbolje napraviti veliku izmjenu vode. Česta je i smeđa alga koju ribe algari, poput otocinclus affinis, za tren riješe.





Vrste filtracije

Filtraciju u akvariju možemo podijeliti u 3 osnovne grupe, a to su mehanička, biološka i kemijska filtracija.

Mehanička filtracija ima zadaću održavati akvarij čistim od krutih tvari u akvarijskoj vodi. Ostvaruje se prolaskom vode kroz spužve različitih gustoća. Ukoliko ne bi bilo mehaničke filtracije, fekalije i otpalo lišće biljaka ostalo bi u vodi te tako narušavalo njenu kvalitetu. Uz različite spužve, za ovakvu se filtraciju koristi i sintetička vata.



Biološka filtracija je najvažnija za normalan život riba u akvariju. Biološkom filtracijom se za ribe opasni amonijak, putem dušikovih bakterija naseljenih na filtracijskim materijalima, pretvara u manje opasne elemente. Oksidacijom prvo u nitrite (NO2), a zatim u još manje opasne nitrate (NO3). Za takvu vrstu filtracije potreban je filtracijski materijal sa što većom površinom na koju će se naseliti bakterije pa se u tu svrhu koriste mediji koji nisu glatki već izborani, poput primjerice bioballsa ili keramičkih prstenova.



Kemijska filtracija uklanja kemijske tvari iz vode koristeći se medijem koji ih veže na sebe. U tu svrhu najčešće se koristi aktivni ugljen koji se stavlja u komore filtera. To je dobro u slučaju da u vodi imamo teške metale ili neke druge štetne elemente (nakon npr. tretiranja vode lijekovima za ribe), ali će nam također izvlačiti iz vode i hranjive tvari (gnojiva) potrebne za rast biljaka. Aktivni ugljen ima određeni rok trajanja i nakon što veže na sebe određenu količinu elemenata, njegova kemijska funkcija prestaje pa ga se zato treba redovno mijenjati. Najčešće se stavlja u filter kod novopostavljenih akvarija u fazi cikliranja. Kasnije se ne mora vaditi iz filtera jer jednom kad izgubi svoju kemijsku moć filtracije, bit će i dalje dobar medij za biološku filtraciju. U ovu svrhu se također može koristit i zeolit.




Sterilizacija

Sterilizacija je način filtracije koji ćemo posebno spomenuti jer se ne koristi često u biljnoj akvaristici. Puno češće se koristi u morskim akvarijima. Tom filtracijom voda prolazi kroz uređaj koji se sastoji od UV-lampe, a razlog je taj što UV svjetlost pod određenim intenzitetom može uništiti određene vrste algi i bakterija koje se nalaze u vodi. Kod njene uporabe treba biti pažljiv jer također može uništiti i dobre bakterije koje služe za biološku filtraciju. Ova vrsta sterilizacije se u biljnoj akvaristici koristi najčešće kod problema za „zelenom vodom“ odnosno diatomskim algama.


Kakav filter izabrati?

Iako postoje različite vrste filtera na tržištu, u biljnoj akvaristici se najčešće koriste vanjski filteri.

Koriste se zbog svojih prednosti, od kojih ćemo pobrojati najvažnije:
- najveća prednost, i za nas aquascapere najvažnija, je da vanjski filteri ne zauzimaju mjesto u akvariju te tako ne ograničavaju željeno uređenje akvarija
- imaju od svih vrsta filtera najveću zapremninu što nam omogućuje korištenje velike količine filtracijskog materijala. To je osobito važno za biološku filtraciju koju ćemo time postići i koja će nam biti od izuzetne važnosti kao pomoć biljkama pri razgradnji amonijaka, glavnog okidača za sve vrste algi
- održavanje i čišćenje vanjskog filtera je jako jednostavno. Možemo ga odspojiti u bilo kojem trenutku bez bojazni da će se prljavština vratiti natrag u vodu.
- vanjskim filterima, tj njihovim izlaznim granama (spraybarovima, lily-pipeovima) možemo bez problema svesti na minimum mreškanje površine našeg biljnog akvarija, a pošto je poznata činjenica da nam mreškanje površine izbija, za rast biljaka neophodni CO2, sve je jasno. O CO2 će biti govora u kasnijim člancima.


Specifikacije filtera

Ono na što posebno treba obratiti pažnju prilikom odabira vanjskog filtera jest njegova zapremnina i protok. Naglasili smo već da veća zapremnina filtera znači i veću količinu filtracijskog materijala te bolju biološku filtraciju.

Protokom pumpe filtera mjeri se količina vode koja prođe kroz filter u jednom satu. Suviše jak protok nije dobar jer savija biljke i čupa ih iz podloge, a s druge strane preslabi protok ne dovodi do biljaka dovoljnu količinu hranjivih tvari i CO2 te tako usporava njihov rast i dovodi do pojave algi.



Posljednjih godina u modernoj biljnoj akvaristici nepisano je pravilo postalo da se prilikom odabira filtera vodi računa da je njegov volumen 8-10% litraže akvarija i da je pumpa jačine 8-10 puta volumena akvarija. Vodeći se time sastavili smo listu vanjskih filtera koji bi bili idealni za biljne akvarije, a da se lako mogu kupiti u našim dućanima:

- za akvarij duljine 60 cm bili bi idealni Fluval 205, Tetra EX700, JBL CristalProfi 250, Ferplast BluExtreme 700 s protokom 700 l/h.
- za akvarije duljine 90cm idealni bi bili JBL CristalProfi 500, Tetratec EX 1200, Fluval 405, Ferplast BluExtreme 1100 sa protokom od 1200 l/h.

Za veće akvarije biljni akvaristi obično koriste kombinaciju 2 filtera i protok pojačaju dodavanjem protočnih pumpi. Kod postavljanja takvih pumpi vrlo je bitno da pokrijemo sva mjesta u akvariju, odnosno da se ne javljaju mrtve točke do kojih ne dolazi voda. Ukoliko mrtve točke postoje, velika je vjerojatnost da će se tamo nakupljati organski otpad, što znatno smanjuje kvalitetu vode te potencira pojavu algi. Također će i biljke, koja se nalaze na takvom mjestu, slabo rasti ili propadati jer neće dobivati dovoljne količine hranjivih tvari i CO2.


Ulaz i izlaz filtera

Ono što još treba spomenuti prije zatvaranja poglavlja o filterima jest pravilno postavljanje ulazne i izlazne grane filtera.



Izlaznu grana filtera se obično stavlja u prednji dio akvarija kako bi jak protok filtera neometano cirkulirao dužinom akvarija. Odbijajući se od bočnog stakla prema stražnjem dijelu akvarija, tako sada oslabljen protok neće previše savijati grane pozadinskog višeg bilja i remetiti izgled postava. Ulazna grana trebala bi se nalaziti na istoj strani gdje i izlazna jer tako voda odlazi ponovno u filter nakon što je napravila cijeli krug u akvariju.




Najčešće se za ulaznu i izlaznu granu filtera koriste lily pipe. U akvaristiku ih je uveo Takashi Amano. To su posebne, od stakla napravljene cijevi, koje svojim dizajnom i staklenom izradom ne narušavaju izgled akvarija, dok istovremeno omogućuju idealan protok. Ponekad, ovisno od postavljenog aquascapea, za alternaciju se koristi i spraybar izlaz filtera jer omogućuje ravnomjeran protok kroz akvarij.











Fotografije preuzete sa:
http://hr.wikipedia.org
http://www.adana.com.sg
http://www.blagdonwatergardens.co.uk/
www.juwel-aquarium.de/
www.jbl.de
www.tetra.de
www.hagen.com
www.aquascapingworld.com
www.ferplast.it



Napisali Cigo i lp.
Objavio lp u 16.03.2011 09:51
Komentari
Trenutno nema upisanih komentara!
Upiši Komentar
Prijavite se da bi upisali komentar.